OŠTRIK (Veliki Oštrik 1283 m)

Na samo 45 minuta vožnje od Zlatibora nalaze se ostaci neistražene tvrđave Oštrik (13-14. vek), na istoimenoj planini. Tim područjem vladala je porodica Vojinović, koja je bila u srodstvu s Nemanjićima. Vojinovići, potonji Altomanovići, stolovali su i u utvrđenju iznad Užica, dok ih knez Lazar Hrebeljanović, udružen sa ostalom srpskom vlastelom, nije porazio.

Danas je od tvrđave Oštrik ostala samo hrpa kamenja, što jasno ukazuje na to da se ovde nekada nalazilo utvrđenje. U zaseoku Kuljani, odakle počinje uspon, takođe se nalaze ostaci srednjovjekovne gradnje, poput stepenica i kamenih zidova, ukopanih u zemlju. Tvrđavu Oštrik još niko nije istražio. Celo područje izuzetno je zanimljivo za istraživanje, jer je tuda prolazio karavanski put, na čijoj se ruti nalazio i manastir Orahovica, u Mažićima (12. vek). Veruje se da je manastir osnovan pre Nemanjića i da je, u vreme Stefana Nemanje, ovde postojala bolnica, na šta ukazuju pronađeni hirurški instrumenti. Poznato je da je prva srpska bolnica osnovana u Studenici, a odmah nakon toga i u Hilandaru. Moguće je da je u to vreme i u manastiru Mažići bila bolnica. Kanjon Kratovske reke, koji se nalazi nekoliko kilometara nakon sela Rutoši (odakle se penje na Oštrik), prepun je pećina, sa jednom isposnicom, koje su pre 1000 godina bile naseljene monasima, i bile dobro povezane s manastirima Mažići i Pribojska Banja. U manastiru Pribojska Banja (12. vek) nalaze se grobovi velikaša koji su vladali ovim krajem, uključujući i Altomanoviće.

Uspon na Veliki Oštrik počinje iz sela Rutoši, zaseok Kuljani. Rutoši su od Beograda udaljeni 260 km (3,5 sata vožnje). Vozi se autoputem Miloš Veliki do Požege, pa dalje prema Zlatiboru. Nakon Zlatibora, skreće se na put koji vodi prema Pribojskoj Banji i Priboju.

Bez mape je teško je doći do vrha. Mapa se nalazi na sajtu PSS-a, ali staza nije markirana. Ja sam napravio kružnu turu. Krenuo sam desnom stazom, a vratio se levom. Ukupno 6 km, s usponom od 400 m. Desna staza je donekle makadamska, dok je završni uspon improvizacija i probijanje kroz šumu, sve dok se ne naiđe na stazu koja dolazi s leve strane. Zato je bolje popeti se i spustiti se levom stazom. S vrha se vide planine oko Priboja, ali i one u Bosni. Pre sela Rutoši, kada skrenete s glavnog puta, možete posetiti manastir Janja (14. vek), zadužbinu kralja Dragutina.

Manastir Janja

Kada vidite tablu na kojoj piše „Kuljani“, sa magistrale skrenite levo. Vozite se asfaltnim putem nekih 2 km i, na zgodnom mestu, parkirajte auto. Kraj asfaltnog puta je početak makadama, što je ujedno i početak staze.

Početak staze

Pogled na Veliki Oštrik

Prvih 2 km ide se makadamskim putem, bez mogućnosti da se zaluta. I levom i desnom stazom makadam je iste dužine, 2 km. Poslednji kilometar do vrha ide se šumskom stazom, s tom razlikom da desna staza više nije staza, jer se gubi u šumi, tako da se morate probijati kroz rastinje (koje nije toliko veliko i gusto) sve dok ne izađete na levu stazu. Odatle je uspon do vrha dosta lak.

Veliki Oštrik (1283 m)

Pogled na Golet (1386 m) i Banjsko brdo (1283 m)

Reka Lim

Ostaci tvrđave vidljivi su oko vrha:

Ostaci tvrđave Oštrik

Oštrik

Kada ste već u ovom kraju, obavezno obiđite manastire Pribojska Banja i Orahovica (Mažići).

Manastir Pribojska Banja

Manastir Orahovica

Tura nije naporna i moglo bi se reći da je laka, ako se držite leve staze na mapi. Do vrha je potrebno nešto više od sat vremena. Ako se zateknete u ovim krajevima, ne propustite priliku za turu do zaboravljene tvrđave Oštrik.

Avgust 2025. god.


Powered by http://wordpress.org/ and http://www.hqpremiumthemes.com/